 |
HRVATSKO �UMARSKO DRU�TVO IMENIK HRVATSKIH �UMARA |
 Otac Josip u mladosti bio je lugar na donjomiholja�kom vlastelinstvu grofa Mailatha, ali poslije odslu�enja vojnoga roka prelazi u aktivnu vojnu slu�bu i napreduje do poru�nika (u Kraljevini SHS). Nakon izlaska iz vojske �ivi kao zemljoradnik - kolonist na Kosovu (Mile�evo). Majka Magdalena bila je doma�ica i bri�na majka svoja tri dje�aka. Sa Kosova vra�aju se u Gat, malo selo kod Valpova. Prof. �uro Hamm (njegov brat Josip bio je istaknuti slavista i sveu�, profesor u Zagrebu i Be�u) zavr�io je osnovnu �kolu u Valpovu, a 1933. maturirao je u Osijeku, nakon �etiri razreda klasi�ne i �etiri razreda realne gimnazije. Tehni�ki fakultet Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu dodijelio mu je kao redovnom slu�a�u Strojarskog in�injerskog odsjeka, elektrotehni�kog smjera titulu in�enjera elektrotehnike 28.6.1940. g. Nakon rada na projektima i izvedbi elektrifikacije Banovine Hrvatske potkraj tridesetih godina, od 1940. do 1947. g. slu�bovao je u Dl Beli��e. U me�uvremenu, zbog njema�kog porijekla, neko je vrijeme bio u logoru. Od 1947. do 1950. voditelj je Kapitalne izgradnje, a zatim i sef grupe za odr�avanje strojeva u Glavnoj direkciji drvne industrije NRH u Zagrebu. G. 1948. boravio je na studijskom putu u �vedskoj, Njema�koj, Austriji i �vicarskoj G. 1950. po�inje njegova djelatnost na fakultetu i to najprije od 1950. do 1953. na Poljoprivredno-�umarskom fakultetu u Sarajevu u svojstvu docenta za predmete op�e i �umarsko ma�instvo na �umarskom odjelu. G. 1953. dolazi u Zagreb i do 1955. suradnik je Instituta za drvno-industrijska istra�ivanja u Zagrebu. Tu vodi referadu za energetiku u drvnoj industriji. Istodobno po�inje raditi kao honorarni nastavnik na Poljoprivredno�umarskom fakultetu u Zagrebu za predmete radni strojevi za drvo i strojevi za transport i dizala, a 1955. posve prelazi na fakultet u svojstvu docenta. Njegov habilitacijski rad pod naslovom "O utro�ku pare pri parenju bukovine" prihva�en je 1956. g. Na toj du�nosti ostaje do 1964. kad je izabran za izvanrednoga profesora za predmete radni strojevi za drvo i elektrotehnika, a 1972. izabran je za redovnog profesora �umarskoga fakulteta Sveu�, u Zagrebu. Nast. g. 1961.-62. predavao je i na �um. fakultetu u Sarajevu i na Vi�oj tehni�koj �koli za finalnu preradu drveta u Novoj Gradi�ki, a sudjelovao je i u organizaciji nastave na Drvnoindustrijskom odjelu Biotehni�ke fakultete u Ljubljani. Godine 1966. do 1968. bio je prodekan DI odjela �um. fakulteta. Bio je i pro�elnik Zavoda za istra�ivanja u �umarstvu. Za dekana nije nikad bio dovoljno podoban, ipak jedan mandat (1967-1969) �lan je Savjeta �um. fakulteta. Godine 1966. do 1968. bio je prodekan DI odjela �um. fakulteta. �itav radni vijek bio je �lan Udruge drvne industrije i njezinih povjerenstava; sudjelovao je na mnogim doma�im i stranim skupovima te na seminarima poznatog ECE-a. Govorio je njema�ki, engleski, poljski i �panjolski, a slu�io se francuskim jezikom. Tijekom rada na �um. fakultetu u Zagrebu gradio je i uvodio nove kolegije, i to ne samo u Zagrebu. Bio je najoptere�eniji profesor na Fakultetu; neko vrijeme imao je i dvadesetak sati nastave na tjedan. Predavao je Radne strojeve za drvo, Strojeve za transport i dizala, Elektrotehniku, Op�e strojarstvo i �umarsko strojarstvo. Bio je izvanredan pedagog, nastavnik i stru�njak. "Mnogim suradnicima, studentima, prijateljima i slu�ajnim susretnicima ostat �e ponajvi�e u uspomeni po svome pedago�kom radu i ljubavi s kojom je prenosio svoje veliko znanje. To je bilo razlogom da smo uvijek ostali njegovi �tovatelji, uporabnici njegova znanja o drvnoj industriji, prenositelji njegova iskustva u praksu. Malo je koji profesor, ne samo na �umarskom fakultetu u Zagrebu, prenosio i primjenjivao tolika znanja u struci, u neposrednoj praksi. Ako za ikoga mo�emo reci da je u tom podru�ju bio prvi, onda je to bio gospodin profesor �uro Hamm. Mnogi nara�taji na�ih studenata, kasnije cijenjenih in�enjera, mogu to i potvrditi. " (S. Sever). Kroz �itavo vrijeme djelovanja na fakultetu prof. Hamm provodi uspje�nu suradnju s drvnom industrijom. Iz popisa izvr�enih znanstvenih i stru�nih radova razabire se velik broj zadataka koje je rje�avao za potrebe drvnoindustrijske proizvodnje. Ta se suradnja odvijala dijelom neposredno, a dijelom preko Instituta za drvo u Zagrebu i preko ZIDI-ja �um. fakulteta u Zagrebu. Napisao je i objavio velik broj znanstvenih i stru�nih radova, ud�benika i skripata, koji su tiskani i umna�ani u vise izdanja. Znatan broj njegovih radova, �ak i skripata, nije na�lo nakladnika. Dr. sc. Ing. �uro Hamm izradio je vise od 70 projekata, od kojih se polovina odnosi na ekshaustorske ure�aje, dvadesetak na su�are i parionice drvene gra�e, a desetak projekata na razne toplinske ure�aje i instalacije. Na�inio je i dvadesetak opse�nijih ekspertiza i rekonstrukcija energetskih postrojenja, analize energetskih izvora i potreba topline za tvornice �perplo�a, furnira i iverica, ispitivanja rada su�ionica i parnih kotlova, prijedlozi za rekonstrukciju ili izgradnju novog energetskog postrojenja i dr. Sadr�aj elaborata - ukupno oko 15 - najve�im su dijelom izrada investicijskih programa i njihova recenzija za pilane, tvornice furnira i �perplo�a, tvornice poku�stva i gra�evne stolarije, tvornice tanina i dr. Dakle, prof. Hamm bio je povremeno u suradnji s gotovo svim na�im ve�im tvornicama drvnoindustrijske proizvodnje. Bio je povremeni suradnika velikog broja poduze�a: Kombinata Beli��e, DIP-a Oto�ac, DIP-a �abar, DIK-a �esma, Kombinata �ur�enovac i dr. Sudjelovao je na vise znanstvenih i stru�nih skupova u zemlji i inozemstvu: Seminar ECE, Udine 1978; Enkon, N�rnberg, 1977. i 1979; znanstveni simpozij, Berlinek, Poljska, 1978. Dru�tveno je bio aktivan i izvan fakulteta: bio je �lan Komisije za ma�inogradnju Udru�enja drvne industrije Jugoslavije i �lan DIT-a Zagreb. |