 |
HRVATSKO �UMARSKO DRU�TVO IMENIK HRVATSKIH �UMARA |
 Sin Josipa (Pepika) i majke Katice r. Posavac. Hrvat. Potje�e iz seosko - radni�ke obitelji. Djetinjstvo je proveo u selu �dralovi kod Bjelovara, a �etverogodi�nju pu�ku �kolu zavr�io je u Novoseljanima. Srednju diecezansku vjersku �kolu poha�ao je u Zagrebu, a maturu je polo�io u Dr�avnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru 1954. g. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu filozofiju i slavistiku. Diplomirao je 1960. g. U toku studija bio je zaposlen kao korektor, a zatim kao lektor u zagreba�kom izdanju novina "Borbe". Honorarno je radio i u "Karlova�kom tjedniku" i Vjesniku". Nakon ukidanja Pedago�ke akademije u Pakracu i nezadovoljstva tretmanom u Gimnaziji u �ur�evcu, napu�ta za dugi niz godina prosvjetnu struku. Najprije je direktor Narodnog sveu�ili�ta u �ur�evcu (1967.-68.), a zatim glavni urednik Radio-postaje Virovitica (1969.-70.). Primljen je za �lana Dru�tva hrvatskih novinara, Aktiv za Slavoniju i Baranju. U me�uvremenu zavr�io je poslijediplomski studij iz oblasti dr�avno - politi�kih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1970.). i odmah prelazi za pomo�nika direktora Radio - Zagreba, gdje je ostao i nakon "Hrvatskog prolje�a", degradiran na ulogu pomo�nika glavnog urednika za programske slu�be (t. j. kadrovika) sa zabranom sudjelovanja u programu svojim prilozima. Na tom je mjestu ostao do 1976. g. Naime, te je godine obranio disertaciju iz dru�tveno-politi�kih znanosti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Obranio je disertaciju pod naslovom "Politi�ke ideje i sredstva informiranja". Budu�i da mu doktorat znanosti nije na RTV Zagreb donio ni materijalno ni poslovno boljitak, natjecao se i bio je primljen za profesora vise �kole na Pedago�koj akademiji u Osijeku, koja je uskoro prerasla u Pedago�ki fakultet. Predavao je filozofiju. Bio je �lan mnogobrojnih stru�nih komisija, a 1978. izabran je za voditelja Katedre op�ih programskih osnova. Nakon dvije godine rada u Osijeku, u koji je putovao iz Zagreba, natjecao se i bio je primljen na �umarski fakultet Sveu�ili�ta u Zagrebu u zvanju docenta iz kolegija marksizam. Povjeren mu je i kolegij socijalizam i samoupravljanje. Ve� u Osijeku predavao je honorarno na dislociranom studiju Fakulteta politi�kih znanosti iz Zagreba kolegij dr�avno-politi�ki sistem, a sada je u Zagrebu predavao studentima novinarstva kolegij radijsko novinarstvo. Napisao je i priru�nik iz novinarstva pod naslovom "Osnove javnog komuniciranja". Taj priru�nik je Ministarstvo prosvjete SRH uvrstilo kao ud�benik za srednju �kolu za "Odgojno-obrazovno i kulturolo�ko usmjerenje" pod br. 21721. Nakladnik je bio �kolska knjiga; koristio se desetak godina - od 1981.-1990. g. Zavod za prosvjetno-pedago�ku slu�bu SRH povjerio mu je izradbu nastavnog programa za srednjo�kolski predmet kultura sredstava javnog komuniciranja koji je on u koautorstvu s D. Milazzi uspje�no sastavio. Povjerena mu je i analiza Nacrta nastavnih programa zavr�ne faze srednjo�kolskog obrazovanja kadrova u kulturi. 1985. g. izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika, odnosno sveu�ili�nog profesora iz oblasti humanisti�kih i dru�tvenih znanosti. U zvanje redovnog sveu�ili�nog profesora, za znanstveno podru�je sociologija postavljen je 1986. g. Me�u studentima �umarskog fakulteta bio je cijenjen. Prema anketi Studentskog lista broj 866. izabran je za najboljeg predava�a i jednog od najboljih profesora. Od samog dolaska na �umarski fakultet, otpo�eo je provoditi sociolo�ka istra�ivanja u hrvatskom �umarstvu. Nakon desetgodi�njih empirijskih istra�ivanja ljudskog faktora u �umarstvu, utemeljio je �umarsku sociologiju (rada), kao sociologiju �umarske profesije i obradio taj pojam u "�umarskoj enciklopediji". Napisao je ud�benik "�umarska sociologija" i uveo taj kolegij na �umarski fakultet 1990. g. umjesto marksizma. Istodobno predaje kolegij sociologija (op�a i industrijska). Obavio je pripreme i proveo istra�ivanje javnog mnijenja na zahtjev FAO/MMF o potrebi i koristi od po�umljavanja popaljenih i opusto�enih povr�ina u na�em priobalju. Od srednjo�kolskih dana bavi se novinarskim i literarnim radom. Prve je radove objavio u lokalnim novinama "Bjelovarski list" (1953.). Objavio je nekoliko zbirki pjesama, nekoliko drama, romana i vi�e stotina prikaza i knji�evnih kritika. Kao novinar objavio je nekoliko stotina novinarskih �lanaka, intervjua i drugih novinskih priloga u novinama i na radiju. Bio je jedan od osniva�a Pododbora Matice hrvatske u Pakracu 1964. g. i njegov prvi predsjednik. Za tu aktivnost primio je plaketu MH. Dugogodi�nji je �lan Hrvatskog filozofskoga dru�tva. Bio je predsjednik Udru�enja pisaca amatera Hrvatske (1980.-82.). Izabran je i za predsjednika Udru�enja pisaca amatera Jugoslavije, ali se zahvalio. |