HRVATSKO �UMARSKO DRU�TVO

IMENIK HRVATSKIH �UMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9353
ime HAMM, �uro
zvanje
zanimanje     		 dr. sc., dipl. ing. elektrotehnike
      redoviti sveu�ili�ni profesor predmeta Radni strojevi i ure�aji u drvnoj industriji i Elektrotehnika

                                                                IZBOR      (knjiga2/9353)   IZMJENE         ISPIS


     DOGA�AJI  


lokacija
ro�en23. 2. 1914.Petrinja
ni�e obr. Valpovo
srednje obr.1933.Osijek
diplomirao28. 6. 1940.Tehni�ki fakultet u Zagrebuin�injer elektrotehnike
djelovao Beli��e, Zagreb, Sarajevo
umro7. 12. 1993.Zagreb


     ï¿½IVOTOPIS


 
 Otac Josip u mladosti bio je lugar na donjomiholja�kom vlastelinstvu grofa Mailatha, ali poslije odslu�enja vojnoga roka prelazi u aktivnu vojnu slu�bu i napreduje do poru�nika (u Kraljevini SHS). Nakon izlaska iz vojske �ivi kao zemljoradnik - kolonist na Kosovu (Mile�evo). Majka Magdalena bila je doma�ica i bri�na majka svoja tri dje�aka. Sa Kosova vra�aju se u Gat, malo selo kod Valpova.
 Prof. �uro Hamm (njegov brat Josip bio je istaknuti slavista i sveu�, profesor u Zagrebu i Be�u) zavr�io je osnovnu �kolu u Valpovu, a 1933. maturirao je u Osijeku, nakon �etiri razreda klasi�ne i �etiri razreda realne gimnazije.
 Tehni�ki fakultet Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu dodijelio mu je kao redovnom slu�a�u Strojarskog in�injerskog odsjeka, elektrotehni�kog smjera titulu in�enjera elektrotehnike 28.6.1940. g.
 Nakon rada na projektima i izvedbi elektrifikacije Banovine Hrvatske potkraj tridesetih godina, od 1940. do 1947. g. slu�bovao je u Dl Beli��e. U me�uvremenu, zbog njema�kog porijekla, neko je vrijeme bio u logoru.
 Od 1947. do 1950. voditelj je Kapitalne izgradnje, a zatim i sef grupe za odr�avanje strojeva u Glavnoj direkciji drvne industrije NRH u Zagrebu. G. 1948. boravio je na studijskom putu u �vedskoj, Njema�koj, Austriji i �vicarskoj G. 1950. po�inje njegova djelatnost na fakultetu i to najprije od 1950. do 1953. na Poljoprivredno-�umarskom fakultetu u Sarajevu u svojstvu docenta za predmete op�e i �umarsko ma�instvo na �umarskom odjelu. G. 1953. dolazi u Zagreb i do 1955. suradnik je Instituta za drvno-industrijska istra�ivanja u Zagrebu. Tu vodi referadu za energetiku u drvnoj industriji. Istodobno po�inje raditi kao honorarni nastavnik na Poljoprivredno�umarskom fakultetu u Zagrebu za predmete radni strojevi za drvo i strojevi za transport i dizala, a 1955. posve prelazi na fakultet u svojstvu docenta. Njegov habilitacijski rad pod naslovom "O utro�ku pare pri parenju bukovine" prihva�en je 1956. g. Na toj du�nosti ostaje do 1964. kad je izabran za izvanrednoga profesora za predmete radni strojevi za drvo i elektrotehnika, a 1972. izabran je za redovnog profesora �umarskoga fakulteta Sveu�, u Zagrebu.
 Nast. g. 1961.-62. predavao je i na �um. fakultetu u Sarajevu i na Vi�oj tehni�koj �koli za finalnu preradu drveta u Novoj Gradi�ki, a sudjelovao je i u organizaciji nastave na Drvnoindustrijskom odjelu Biotehni�ke fakultete u Ljubljani.
 Bio je i pro�elnik Zavoda za istra�ivanja u �umarstvu. Za dekana nije nikad bio dovoljno podoban, ipak jedan mandat (1967-1969) �lan je Savjeta �um. fakulteta. Godine 1966. do 1968. bio je prodekan DI odjela �um. fakulteta.
 ï¿½itav radni vijek bio je �lan Udruge drvne industrije i njezinih povjerenstava; sudjelovao je na mnogim doma�im i stranim skupovima te na seminarima poznatog ECE-a.
 Govorio je njema�ki, engleski, poljski i �panjolski, a slu�io se francuskim jezikom.
 Tijekom rada na �um. fakultetu u Zagrebu gradio je i uvodio nove kolegije, i to ne samo u Zagrebu. Bio je najoptere�eniji profesor na Fakultetu; neko vrijeme imao je i dvadesetak sati nastave na tjedan. Predavao je Radne strojeve za drvo, Strojeve za transport i dizala, Elektrotehniku, Op�e strojarstvo i �umarsko strojarstvo.
 Bio je izvanredan pedagog, nastavnik i stru�njak. "Mnogim suradnicima, studentima, prijateljima i slu�ajnim susretnicima ostat �e ponajvi�e u uspomeni po svome pedago�kom radu i ljubavi s kojom je prenosio svoje veliko znanje. To je bilo razlogom da smo uvijek ostali njegovi �tovatelji, uporabnici njegova znanja o drvnoj industriji, prenositelji njegova iskustva u praksu. Malo je koji profesor, ne samo na �umarskom fakultetu u Zagrebu, prenosio i primjenjivao tolika znanja u struci, u neposrednoj praksi. Ako za ikoga mo�emo reci da je u tom podru�ju bio prvi, onda je to bio gospodin profesor �uro Hamm. Mnogi nara�taji na�ih studenata, kasnije cijenjenih in�enjera, mogu to i potvrditi. " (S. Sever).
 Kroz �itavo vrijeme djelovanja na fakultetu prof. Hamm provodi uspje�nu suradnju s drvnom industrijom. Iz popisa izvr�enih znanstvenih i stru�nih radova razabire se velik broj zadataka koje je rje�avao za potrebe drvnoindustrijske proizvodnje. Ta se suradnja odvijala dijelom neposredno, a dijelom preko Instituta za drvo u Zagrebu i preko ZIDI-ja �um. fakulteta u Zagrebu.
 Napisao je i objavio velik broj znanstvenih i stru�nih radova, ud�benika i skripata, koji su tiskani i umna�ani u vise izdanja. Znatan broj njegovih radova, �ak i skripata, nije na�lo nakladnika.
 Dr. sc. Ing. �uro Hamm izradio je vise od 70 projekata, od kojih se polovina odnosi na ekshaustorske ure�aje, dvadesetak na su�are i parionice drvene gra�e, a desetak projekata na razne toplinske ure�aje i instalacije.
 Na�inio je i dvadesetak opse�nijih ekspertiza i rekonstrukcija energetskih postrojenja, analize energetskih izvora i potreba topline za tvornice �perplo�a, furnira i iverica, ispitivanja rada su�ionica i parnih kotlova, prijedlozi za rekonstrukciju ili izgradnju novog energetskog postrojenja i dr.
 Sadr�aj elaborata - ukupno oko 15 - najve�im su dijelom izrada investicijskih programa i njihova recenzija za pilane, tvornice furnira i �perplo�a, tvornice poku�stva i gra�evne stolarije, tvornice tanina i dr.
 Dakle, prof. Hamm bio je povremeno u suradnji s gotovo svim na�im ve�im tvornicama drvnoindustrijske proizvodnje. Bio je povremeni suradnika velikog broja poduze�a: Kombinata Beli��e, DIP-a Oto�ac, DIP-a �abar, DIK-a �esma, Kombinata �ur�enovac i dr.
 Sudjelovao je na vise znanstvenih i stru�nih skupova u zemlji i inozemstvu: Seminar ECE, Udine 1978; Enkon, N�rnberg, 1977. i 1979; znanstveni simpozij, Berlinek, Poljska, 1978.
 Dru�tveno je bio aktivan i izvan fakulteta: bio je �lan Komisije za ma�inogradnju Udru�enja drvne industrije Jugoslavije i �lan DIT-a Zagreb.

     RADOVI

1Op�e i �umarsko ma�instvo, I. dio, (skripta). P�F Sarajevo, 1952., s. 1-308.
2O utro�ku pare pri parenju bukovine. Glasnik P�F Sarajevo, sv. l, Sarajevo 1952., s. 67-104.
3Op�e strojarstvo (skripta). Visa tehni�ka �kola za finalnu obradu drveta, Nova Gradi�ka, 1954.
4Hla�enje aluminijskih plo�a kod presa u tvornicama �perplo�a. Drvna industrija 11-12, 1954., Zagreb, s. 9-13.
5Mjerenje i regulacija kod prerade drveta. Izdanje Jurema 1957., Zagreb, s. 189-196.
6Automatizacija i mjerna tehnika u drvnoj industriji. Beograd 1958., s. 87-90.
7Energetika Beli��a od po�etka do 1959. Zbornik JAZU (Kombinat Beli��e kao �inilac privrednog razvoja), 1980.
8Dizalice. �um. enciklopedija, I. sv., JLZ, Zagreb 1959., s. 237-241.
9Dizalice, �umarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 237-241.
10Elektrotehnika. Ibid., s. 338-350.
11Elektrotehnika, �umarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 338-350.
12Energetika drvne industrije. Ibid., s. 351-353.
13Energetika drvne industrije, �umarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 351-353.
14Furnir, strojevi za proizvodnju. Ibid., s. 409-411.
15Furnir, strojevi za proizvodnju, �umarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 409-411.
16Jarma�a. Ibid., s. 665-673.
17Jarma�a, �umarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 665-673.
18Kora (strojevi za koranje). Ibid., s. 761-762.
19Kora (strojevi za koranje), �umarska enciklopedija, sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 761-762.
20Kru�na pila. �um. enciklopedija, II. sv., Zagreb 1963., s. 47-48.
21Kru�na pila, �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 47-48.
22Plode, strojevi za proizvodnju. Ibid., s. 273-275.
23Plo�e, strojevi za proizvodnju, �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 273-275.
24Sanduci, strojevi za izradbu. Ibid., s. 397-399.
25Sanduci, strojevi za izradbu, �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 397-399.
26Stolarstvo, strojevi. Ibid., s. 483-488.
27Stolarstvo, strojevi, �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 483-488.
28Su�ionice, oprema. Ibid., s. 514-516.
29Su�ionice, oprema, �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 514-516.
30�perovano drvo, strojevi za proizvodnju. Ibid., s. 533-536.
31�perovano drvo, strojevi za proizvodnju, �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 533-536.
32Transportni ure�aji. Ibid., s. 658-752.
33Transportni ure�aji, �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 658-752.
34Vrp�anica, (pila). Ibid., s. 719- 752.
35Vrp�anica (pila), �umarska enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 719-752.
36Pribli�ni pojednostavljeni na�in odre�ivanja utro�ka el. energije i predane mehani�ke energije trofaznih asinkronih motora. Drvna ind. 1964., Zagreb, s. 51-55.
37Odsesovalne naprave v lesni industriji. Les 4, Ljubljana 1966.
38Ekshaustorski ure�aji u drvnoj industriji. Les XVIII, 4, 1966., Ljubljana, s. 45-52.
39Hamm �., 1966: Knjiga J. Krpana � Su�enje i parenje drva. �.L. 9-10, s.474 PDF
40Termi�ka izolacija zidanih komornih su�ionica za drvnu gra�u. Drvna ind. 8-9, 1967., Zagreb, s. 115-142.
41Pribli�ni pojednostavljeni na�in odre�ivanja utro�ka el. energije i predane mehani�ke energije trofaznih asinkronih motora, II. dio. Drvna ind. 7-8, 1970., Zagreb, s. 135-139.
42Energetska parionica i su�ionica piljene gra�e. �um. fakultet, Zagreb 1971.
43Energetika parionica i su�ionica piljene gra�e. Drvarski simpozij prigodom 300. godi�njice Sveu�, i 50. godi�njice �um. fakultetske nastave u Zagrebu. Naklada S. F. u Zagrebu, Zagreb 1971., s. 1-15.
44Parionice za bukovu piljenu gra�u, (s N. Lovri�em). Drvna ind. 9-10, s. 169-188. i br. 11-12, s. 209-224, Zagreb, 1971.
45Problemy energeticzne przemvslu dr-zewnego w Jugoslawii. Prace Oredu, Poznan 1979, Nr. 32.
46O mogu�nosti rekuperacije topline kod su�ionica furnira. Bilten Op�eg udru�enja �umarstva i prerade drveta, Zagreb 1980.
nedeterminirano:
47VA�NIJI RADOVI
48Sagorjevanje drvnih otpadaka, (rukopis), Zagreb.
49Hla�enje pri ni�im temperaturama, (rukopis), Zagreb.
50Radni strojevi za drvo, (skripta). �um. fakultet Zagreb, (rukopis).
51Elektrotehnika, (skripta). �um. fakultet Zagreb, (rukopis).
 -- sve u �asopisu �UMARSKI LIST

     LITERATURA

 *** �L 1985., s. 103-105.
 Kauders, A.: �um. bibliografija II, s. 119, 134, 423.
 *** �um. nastava, s. 423-234.
 *** �um enciklopedija 2, 1983., s. 50.
 *** In memoriam, Dipl. ing. �uro Hamm (1914-1993). Drvna ind. 44 (3), Zagreb 1993., s. 83-83.
 ***: Hrvatski �umarski �ivotopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, �umarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG
 -- spominjan u �asopisu '�UMARSKI LIST'
 TOMANI�, Simeun: Prof. �URO HAMM, dipl. in�, �L 3-4/1985, s.117 PDF
 

  Ro�en u Petrinji 1914., diplomirao u Zagrebu na Tehni�kom fakultetu elektrotehniku. Radio na elektrifikaciji Banovine Hrvatske, a zatim dobiva mjesto u DI Beli��e, �to ga odvodi u drvnotehnolo�ke vode. Do umirovljenja 1984. bio je profesor na �F u Zagrebu. Mnogim suradnicima, studentima, prijateljima i slu�ajnim susretnicima ostat �e ponajvi�e u uspomeni po svome pedago�kom radu i ljubavi s kojom je prenosio svoje veliko znanje. ... Malo je koji profesor, ne samo na �umarskom fakultetu u Zagrebu, prenosio i primjenjivao tolika znanja u struci, u neposrednoj praksi. Ako za ikoga mo�emo reci da je u tom podru�ju bio prvi, onda je to bio gospodin profesor �uro Hamm. Mnogi nara�taji na�ih studenata, kasnije cijenjenih in�enjera, mogu to i potvrditi. (S. Sever)    IMENIK    HBL

thanks to:
H�&H�D&BM