HRVATSKO �UMARSKO DRU�TVO

IMENIK HRVATSKIH �UMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID8826
ime B., Josip
zvanje
zanimanje     		 dr. sc., redoviti profesor, znanstveni savjetnik
      redovni sveu�ili�ni profesor sociologije, leksikograf i knji�evnik (pseudonim: Josip Bilogorski i Fran Gorski)

                                                                IZBOR      (knjiga1/8826)   IZMJENE         ISPIS


     DOGA�AJI  


lokacija
ni�e obr. Novoseljani
srednje obr.1954.Bjelovar
diplomirao1960.Filozofski fakultet u Zagrebu
magistrirao1970.Pravni fakultet u Zagrebu
doktorirao1976.Pravni fakultet u Beogradu
umirovljen da


     ï¿½IVOTOPIS


 Sin Josipa (Pepika) i majke Katice r. Posavac. Hrvat. Potje�e iz seosko - radni�ke obitelji. Djetinjstvo je proveo u selu �dralovi kod Bjelovara, a �etverogodi�nju pu�ku �kolu zavr�io je u Novoseljanima. Srednju diecezansku vjersku �kolu poha�ao je u Zagrebu, a maturu je polo�io u Dr�avnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru 1954. g.
 Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu filozofiju i slavistiku. Diplomirao je 1960. g. U toku studija bio je zaposlen kao korektor, a zatim kao lektor u zagreba�kom izdanju novina "Borbe". Honorarno je radio i u "Karlova�kom tjedniku" i Vjesniku".
 Kao stipendista NOO Kotara Bjelovar, raspore�en je na mjesto srednjo�kolskog profesora u bjelovarskoj Gimnaziji (1960.-61.), U�iteljskoj �koli i Gimnaziji u Pakracu (1962.-63.), Gimnaziji u �ur�evcu (1965.-67.) i bio je predava� filozofije i sociologije na Pedago�koj akademiji u Pakracu (1963.-65.). U srednjoj �koli predavao je velik broj predmeta - od filozofije i sociologije, preko psihologije i logike, do dje�je i pedago�ke psihologije, povijesti pedagogije, latinskog jezika, hrvatskog jezika i knji�evnosti te dru�tveno - politi�kog sistema SFRJ. Ovaj posljednji predmet ispitivao je na stru�nom u�iteljskom ispitu u Pakracu, a pedagogiju je honorarno predavao na Muzi�koj �koli u Bjelovaru (1960.-61. sk. g.). Polo�io je i stru�ni ispit na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s odli�nim uspjehom, za profesora srednje �kole (8.5.1964.). Ocjenjivan je ocjenama "isti�e se" i "naro�ito se isti�e", pa je unaprije�en iz XII. u IX. platni razred.
 Nakon ukidanja Pedago�ke akademije u Pakracu i nezadovoljstva tretmanom u Gimnaziji u �ur�evcu, napu�ta za dugi niz godina prosvjetnu struku. Najprije je direktor Narodnog sveu�ili�ta u �ur�evcu (1967.-68.), a zatim glavni urednik Radio-postaje Virovitica (1969.-70.). Primljen je za �lana Dru�tva hrvatskih novinara, Aktiv za Slavoniju i Baranju. U me�uvremenu zavr�io je poslijediplomski studij iz oblasti dr�avno - politi�kih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1970.). i odmah prelazi za pomo�nika direktora Radio - Zagreba, gdje je ostao i nakon "Hrvatskog prolje�a", degradiran na ulogu pomo�nika glavnog urednika za programske slu�be (t. j. kadrovika) sa zabranom sudjelovanja u programu svojim prilozima. Na tom je mjestu ostao do 1976. g. Naime, te je godine obranio disertaciju iz dru�tveno-politi�kih znanosti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Obranio je disertaciju pod naslovom "Politi�ke ideje i sredstva informiranja".
 Budu�i da mu doktorat znanosti nije na RTV Zagreb donio ni materijalno ni poslovno boljitak, natjecao se i bio je primljen za profesora vise �kole na Pedago�koj akademiji u Osijeku, koja je uskoro prerasla u Pedago�ki fakultet. Predavao je filozofiju.
 Bio je �lan mnogobrojnih stru�nih komisija, a 1978. izabran je za voditelja Katedre op�ih programskih osnova. Nakon dvije godine rada u Osijeku, u koji je putovao iz Zagreba, natjecao se i bio je primljen na �umarski fakultet Sveu�ili�ta u Zagrebu u zvanju docenta iz kolegija marksizam. Povjeren mu je i kolegij socijalizam i samoupravljanje. Ve� u Osijeku predavao je honorarno na dislociranom studiju Fakulteta politi�kih znanosti iz Zagreba kolegij dr�avno-politi�ki sistem, a sada je u Zagrebu predavao studentima novinarstva kolegij radijsko novinarstvo.
 Napisao je i priru�nik iz novinarstva pod naslovom "Osnove javnog komuniciranja". Taj priru�nik je Ministarstvo prosvjete SRH uvrstilo kao ud�benik za srednju �kolu za "Odgojno-obrazovno i kulturolo�ko usmjerenje" pod br. 21721. Nakladnik je bio �kolska knjiga; koristio se desetak godina - od 1981.-1990. g. Zavod za prosvjetno-pedago�ku slu�bu SRH povjerio mu je izradbu nastavnog programa za srednjo�kolski predmet kultura sredstava javnog komuniciranja koji je on u koautorstvu s D. Milazzi uspje�no sastavio. Povjerena mu je i analiza Nacrta nastavnih programa zavr�ne faze srednjo�kolskog obrazovanja kadrova u kulturi.
 1985. g. izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika, odnosno sveu�ili�nog profesora iz oblasti humanisti�kih i dru�tvenih znanosti. U zvanje redovnog sveu�ili�nog profesora, za znanstveno podru�je sociologija postavljen je 1986. g. Me�u studentima �umarskog fakulteta bio je cijenjen. Prema anketi Studentskog lista broj 866. izabran je za najboljeg predava�a i jednog od najboljih profesora. Od samog dolaska na �umarski fakultet, otpo�eo je provoditi sociolo�ka istra�ivanja u hrvatskom �umarstvu.
 Nakon desetgodi�njih empirijskih istra�ivanja ljudskog faktora u �umarstvu, utemeljio je �umarsku sociologiju (rada), kao sociologiju �umarske profesije i obradio taj pojam u "�umarskoj enciklopediji". Napisao je ud�benik "�umarska sociologija" i uveo taj kolegij na �umarski fakultet 1990. g. umjesto marksizma. Istodobno predaje kolegij sociologija (op�a i industrijska). Obavio je pripreme i proveo istra�ivanje javnog mnijenja na zahtjev FAO/MMF o potrebi i koristi od po�umljavanja popaljenih i opusto�enih povr�ina u na�em priobalju.
 Napisao je velik broj skripata, priru�nika i ud�benika. Objavio je 56 znanstvenih i stru�nih radova na 2240 tiskanih stranica. U tom opusu objavio je 32 znanstvena rada, 11 stru�nih i jedan pregledni rad, 7 znanstvenih recenzija i velik broj literarnih recenzija i prikaza, dvoja skripta, dva priru�nika i jedan ud�benik.
 Od srednjo�kolskih dana bavi se novinarskim i literarnim radom. Prve je radove objavio u lokalnim novinama "Bjelovarski list" (1953.). Objavio je nekoliko zbirki pjesama, nekoliko drama, romana i vi�e stotina prikaza i knji�evnih kritika. Kao novinar objavio je nekoliko stotina novinarskih �lanaka, intervjua i drugih novinskih priloga u novinama i na radiju. Bio je jedan od osniva�a Pododbora Matice hrvatske u Pakracu 1964. g. i njegov prvi predsjednik. Za tu aktivnost primio je plaketu MH. Dugogodi�nji je �lan Hrvatskog filozofskoga dru�tva. Bio je predsjednik Udru�enja pisaca amatera Hrvatske (1980.-82.). Izabran je i za predsjednika Udru�enja pisaca amatera Jugoslavije, ali se zahvalio.

     RADOVI

1Problem gnoseologi�kog identiteta. "Revija" l, 1864., Osijek, s. 112-120.
2Polomljeni kavez, pjesme, (s pogovorom M. Tarita�a). Bjelovar, 1957., s. 1-32.
3Knjiga sedmorice, ciklus pjesama �ovjek me�u ljudima, "Lykos", Zagreb, 1957., s. 21-29.
4Nebo nema obala Vojina Jeli�a, recenzija, �asopis "Prisutnosti", 3, 1957., Zagreb, s. 131-136.
5Gljive i sunca, pjesme, (s M. Tarita�em i pogovorom J. Ka�telana), Zagreb, 1960., s. 1-96.
6Epigrami, (s M. Tarita�em). Bjelovar, 1961., s. 1-64.
7Inspekcija, komedija, Pakrac, 1963., s. 1-32.
8Personalizam - etika izgubljenog �ovjeka. "Revija", 3. 1963., Osijek, s. 122-130.
9Dijalekti�ki zakon "negacija negacije" pod znakom pitanja. "Helija" 4, 1963., Osijek, s. 148-154.
10Objektivna dijalektika kao ontologija, "Revija" 6, 1963., Osijek, s. 153-159.
11Uvod u filozofiju I. i II. Pododbor Matice hrvatske Pakrac, 1964., s 1-160 + 1-80.
12Smisao i perspektive socijalizma. "Telegram", 23. VI. 1964., Zagreb, s. 4.
13Telepatija, sugestija, hipnoza, (pseudonim Ali Jusuf). Pakrac, 1965., s. 1-64.
14N. Vejnovi�: Povijest filozofije, recenzija ud�benika, Pedago�ki rad" 7-8, 1965., Zagreb, s. 375-377.
15�ovjek, humanizam i na�a kultura. Almanah Poruke, Vel. Gr�evac, 1966., s. 41-43.
16Henri Lefebvre. Zbornik, Pedago�ka akademija Pakrac, 1968., s. 43-46.
17Varijete i �utnja, pjesme u ediciji "Vrijeme za�injanja", Virovitica, 1969. s. 4-5.
18Stvaranje narodne vlasti na okrugu Bjelovar, magistarski rad. Pravni fakultet, Zagreb, 1970., s. 1-128.
19�ene su an�eli, izbor humoristi�kih radova. Zagreb, 1973., s. 1-80.
20Politi�ke ideje J. J. Rousseaua. III. program Radio-Zagreba, 1974, Zagreb, s. 1-32.
21Du�obri�nici, komedija. �asopis "Tokovi", l, 1974., Zagreb, s. 40. 93.
22Glas savjesti, drama. "Tokovi", 4, 1974., Zagreb, s. 368-413.
23Naopako, humoristi�ka poezija i aforizmi. Zagreb, 1975., s. 1-48.
24Konflikti, drama. "Tokovi", 1-2, 1975., Zagreb, s. 38-88.
25Selektivna funkcija sredstava javnog komuniciranja, saop�enje na savjetovanju "Znanost i novinarstvo. Kadio - Zagreb, 1976., Zagreb, s. 1-4.
26Politi�ke ideje i sredstva informiranja, disertacija. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 1976., s. 1-228.
27Politi�ke ideje i sredstva informiranja, disertacija s predgovorom dra P. Nikoli�a. Osijek, 1977., s. I-VII + 1-229.
28Politi�ke ideje i sredstva informiranja; Pedago�ka akademija Sveu�ili�ta u Osijeku, Osijek 1977. BIB
29Komunikacijsko-informativni sustav SFRJ. "Dometi", 8, 1978., Rijeka, s. 19-25.
30Osnovne politi�ke ideje marksizma. Zbornik, Pedago�ki fakultet Osijek, 1978., s 29-47.
31Odjeci-Pometeno starom metlom, (s. I. Godinom), izbor pjesama, UPAH, Zagreb, 1979., s. 1-16.
32Kulturna funkcija javnih glasila. Pedago�ki fakultet Osijek, 1980., s. 1-148.
33Kulturna funkcija javnih glasila; Pedago�ki fakultet Sveu�ili�ta u Osijeku, Osijek 1980. BIB
34Osnove javnog komuniciranja, priru�nik za srednje �kole. �kolska knjiga, Zagreb, 1981., s. 1-208.
35Osnove javnog komuniciranja; �kolska knjiga, Zagreb 1981. BIB
36Bi�kup, J., 1982: Karl Marx o �umskim �tetama. �.L. 4-5, s.140 PDF
37Josip Bi�kup, 1983: Postoji li mogu�nost i potreba da se konstituira sociologija �umarstva. G�P vol. 21 s. 401
38Karl Marx - novinar. "�kolske novine - "Prosvetni pregled", Zagreb - Beograd, 1983., s. 1-148.
39Postoji li mogu�nost i potreba da se konstituira sociologija �umarstva". G. S. P., 21, 1983., �.F. Zagreb, s. 401-411.
40Bi�kup, J., 1983: Samoupravno informiranje u �umarstvu SR Hrvatske. �.L. 11-12, s.489 PDF
41Sociolo�ka istra�ivanja u �umarstvu. �.F. Zagreb, 1984., s. 1-48.
42Motiviranost za rad i socijalni status zaposlenih u drvnoj industriji SR Hrvatske, (u suradnji). Bilten ZIDI, �um. fakultet Zagreb, br. 3, 1984, s 1-27.
43Socijalni status i motivacija za rad radnika u �umarstvu i preradi drva SR Hrvatske. U zborniku Dohodovni odnosi u �umarstvu... ", Zajednica fakulteta i instituta �umarstva Jugoslavije, Split, 1984., s. 175-185.
44Socijalni status i motivacija za rad radnika u �umarstvu i preradi drva SR Hrvatske. Savjetovanje �Dohodovni odnosi u �umarstvu, preradi drva i prometu drv. proizvodima�, zbornik radova, Split, 1984, s. 175-184.
45Friedrich Engels - novinar. �kolske novine - Radni�ke novine, Zagreb, 1985., s. 1-128.
46Razgrani�enje nadle�nosti samoupravnih i poslovodnih organa u OUR-ima �umarstva. S. F Zagreb, 1985., s. 1-35.
47Dolazi sudnji dan - religija i sofistika. Zagreb, 1985., s. 1-62.
48Bi�kup, J., 1985: Eksterno informiranje u �umarstvu SR Hrvatske. �.L. 7-8, s.317 PDF
49La philosophie et les methodes de la sociologie forestiere. 18th IUFRO World Congress, Division 6, Ljubljana, 1986., p. 346-358.
50Ekolo�ki problemi u drvnoj industriji SR Hrvatske. �umarstvo i prerada drveta", 7-9, 1986., Sarajevo, s. 389-399.
51Ekolo�ki problemi u drvnoj industriji SR Hrvatske. "�umarstvo i prerada drveta� 7-9, 1986, Sarajevo, s. 389- 399.
52Josip Bi�kup, Branko Ranogajec, An�elka �ajkovi�, Vlado Terzin, 1987: Stupanj anga�iranosti visokostru�nih kadrova na stru�nim poslovima u �umarstvu SR Hrvatske. G�P vol. P3 s. 287
53Kontroverzije oko Engelsa. Zrinski", �akovec, 1987., s. 1-128.
54Stupanj anga�iranosti visokostru�nih kadrova na stru�nim poslovima u �umarstvu (s B. Ranogajec i dr.). G. S. P., posebno izdanje 3, 1987., �.F. Zagreb, s. 287-295.
55Bi�kup, J. i �ajkovi�, A., 1988: Reorganizacija �umarstva u SR Hrvatskoj i samoupravljanje. �.L. 3-4, s.137 PDF
56Kohezija radnih grupa i motivacija za rad zaposlenih u tvornicama masivnog namje�taja u SRH. "�umarstvo i prerada drveta", 10-12., 1988., Sarajevo, s. 313-325.
57Kohezija radnih grupa i motivacija za rad zaposlenih u tvornicama masivnog namje�taja u SRH. "�umarstvo i prerada drveta" 10-11, 1988, Sarajevo, s. 313-325.
58Bi�kup, J., 1989: Stupanj religiozne svijesti zaposlenih u �umarstvu Hrvatske. �.L. 3-5, s.101 PDF
59Josip Bi�kup, 1990: Polo�aj samoupravljanja u �umarstvu SR Hrvatske nakon dono�enja novog zakona o �umama. G�P vol. 26 s. 267
60Stupanj zadovoljenja potreba i izlo�enosti sredstvima javnog komuniciranja zaposlenih u �umarstvu Hrvatske. "Revija za sociologiju", l, 1990., Zagreb, 121-133.
61Studenti �umarstva 1990.-1994. �.F. Zagreb, 1995., s. l- 132.
62Studenti �umarstva 1990/91. �.F. Zagreb, 1991., s. 1-75.
63Studenti drvne tehnologije 1990/91. �.F. Zagreb, 1992., s. 1-75.
64Studenti �umarskog fakulteta 1990/ 91. �.F. Zagreb, 1992., s. 1-29.
65Studenti drvne tehnologije 1990/91, (rezultati istra� ivanja). �um. fak. Zagreb, 1992, s. 1-75.
66Socioekonomski polo�aj porodica �umskih radnika u Hrvatskoj. Radovi", vol. 25, br. l, 1990., S. I. Jastrebarsko, s. 213-222.
67Polo�aj samoupravljanja u �umarstvu SR Hrvatske nakon dono�enja novog zakona o �umama. G. S. P., 26, 1990., �.F., Zagreb, s. 267-276.
68La formation des cadres superieurs et la position de la sociologie. lOe Congres Forestier Mondial, Paris, 1991, s. 1-6.
69Studenti �umarstva 1991/92. �.F. Zagreb, 1993., s. 1-64.
70Stupanj zadovoljenja potreba za ishranom, odijevanjem i odmorom zaposlenih u �umarstvu Republike Hrvatske. "�umarstvo i prerada drveta", XLV, 1991., Sarajevo, s. 25-35.
71Sociologija I. i II., Skripta iz op�e sociologije. �.F. Zagreb, 1992., s. 1-148.
72Studenti �umarstva 1992/93. �.F. Zagreb, 1993., s. 1-56.
73Josip Bi�kup, 1993: Reprodukcija i samoreprodukcija profesije u Republici Hrvatskoj. G�P vol. P4 s. 347
74�umarska sociologija, priru�nik. �.F. Zagreb, 1993., s. 1-224.
75Sociologija drvne tehnologije kao sociologija profesije, (skripta). �um. fak. Zagreb, 1993, s. 1-84.
76Socijalni status zaposlenih u drvnoj industriji SR Hrvatske. �Bilten� ZIDI, �um. fak. u Zg, br. 5, 1993, s. 26-48.
77Sociolo�ki i drugi uzroci propasti socijalizma i tzv. marksizma; Tutiz Lexica, Zagreb 1993. BIB
78
79Reprodukcija i samoreprodukcija �umarske profesije. G. S. P, posebno izdanje br. 4, �.F. Zagreb, 1993., s. 347-356.
80Bi�kup, J., 1993: Radne vrijednosti studenata i �umarskih in�enjera. �.L. 11-12, s.465 PDF
81Sociologija (op�a), �um. fakultet Zagreb, 1994, s. 1-160.
82Mladost se ne zaboravlja, recenzija romana Ranjeno prolje�e M. Neffa. Viroviti�ki list", broj 1896, 1994., s. 9.
83STUDENTI �UMARSTVA 1990. - 1994; SVEU�ILI�TE U ZAGREBU, �UMARSKI FAKULTET, Zagreb 1995. BIB
84Zagreba�ka veza 71, (pseud. Fran Gorski), roman. "Leksika", Zagreb, 1995., s. 1-170.
85Bi�kup, J., Vondra, V., 1996: Sociolo�ka analiza javnog mi�ljenja �itelja priobalnog podru�ja za projekt za�tite i obnove priobalnih �uma. �.L. 5-6, s.243 pdf
86HRVATSKI �UMARSKI �IVOTOPISNI LEKSIKON; TUTIZ LEKSIKA, ZAGREB 1996. BIB
87Bi�kup, J., 2000: Dr. sc. Alojz (Lojze) �ampa, znanstveni savjetnik (1935 � 2000). �.L. 9-10, s.620 PDF
88Bi�kup, J., 2004: Svi hrvatski �umari u jednoj ediciji. �.L. 5-6, s.351 PDF
89Kotarski cirkus- komedija, kola�, Tutiz leksika d.o.o. Zagreb, 2005, s. 1-64.
90Novele i novelete, Tutiz leksika d.o.o. Zagreb 2005, s. 1-184.
91Novele i novelete; vlastita naklada, Zagreb 2014. BIB
 -- sve u �asopisu �UMARSKI LIST
 -- sve u �asopisu GLASNIK ZA �UMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci H�D

     LITERATURA

 Tarita�, M.: Ne�to o ne�emu (pogovor knjizi Polomljeni kavez"). Bjelovar 1957., 28-29, mtr.
 Tarita�, M: "Polomljeni kavez", nova zbirka pjesama J. B". Bjelovarski list XI., 13, 1959. s. 2.
 Ka�telan, J.: Mjesto pogovora (u knjizi J. B. i M. T. "Gljive i sunca), Bjelovar 1959.
 Zuppa, V.: Nezrela zbirka ("Gljive i sunca"). Studentski list XIV, 20, 1959., s. 8.
 Bartoli�, Z:. Jarmekizam, (odgovor Zuppi). Studentski list XIV, 22, 1959.
 Kurtak, J.: Gljive i sunca - nove knjige, (J. K.). Karlova�ki tjednik XII. 1959.
 Sabol, �.: Gljive i sunca - knjiga pjesama J. B. i M. T.. Bjelovarski list XIII., 49, 1959.
 ï¿½poljar, E.: Josip Bi�kup: Inspekcija, komedija u �est ske�eva. Bjelovarski list, 18, 1963.
 ï¿½poljar, E.: Epigrami - vrijedan prilog satiri�noj poeziji. Bjelovarski list, 12. XI. 1964.
 Godi�, S.: Prvenac Pododbora Matice hrvatske u Pakracu - J. B.: Uvod u filozofiju. Bjelovarski list, 21. I. 1963.
 Neff, M.: Jedan trenutak sa... J. Bi�kupom. Borba, 3. VI. 1970.
 Selakovi�, M.: Bi�kup, Josip. Leksikon pisaca Jugoslavije, I. M. S. 1972., 246-247.
 Kosor, J.: Prikaz knjige J. Bi�kupa "�ene su an�eli. Pakra�ki vjesnik, 1. VI. 1974.
 Dolenec, M.: Rije� - dvije o piscu (pogovor knjizi "�ene su an�eli ). Zagreb, 1973., 79-80.
 Vogrinec, M.: Smijeh koji bocka. Glas Slavonije, 10. VII. 1975.
 Marjanovi�, Z.: Politi�ke ideje i sredstva informiranja (u povodu tiskanja doktorske disertacije). Glas Podravine, 21. V. 1976.
 Neff, M.: Prvi doktor �urnalizma u SRH (intervju). Viroviti�ki list 974, 1976., s. 6.
 ï¿½uri�, �.: Osnove javnog komuniciranja, (prikaz knjige). �kolske novine br. 20, od 12. V. 1981., s. 14.
 Marevi�, J.: Osnove javnog komuniciranja, (prikaz knjige). �kolska knjiga glasilo radne organizacije, br. 17, od 21. IV. 1981.
 Selakovi�, M.: HBL l, 1983.
 Bi�ani�, N.: Marx i novinarstvo, (recenzija knjige). Revija, 4, 1984., Osijek, 92-94.
 Steinbauer, V.: Karl Marx novinar, (recenzija). Socijalizam br. 10, 1983., 1528-30.
 Buli�, V.: Tekstovi bez potpisa, (intervju). Reporter, 865, Beograd, 11.-18. VIII. 1983.
 Neff, M.: Dolazi sudnji dan, (prikaz knjige Religija i sofistika"). Viroviti�ki list, 1442, od 17. I. 1986., 9.
 Bi�ani�, N.: Sirenje spoznaja, (prikaz knjige "F. Engels - novinar), �kolske novine, br. 16, od 15. IV. 1986.
 Bi�ani�, N.: F. Engels - novinar, (prikaz knjige). Revija 3, 1986., Osijek.
 Neff, M.: Kontroverzije oko Engelsa, (prikaz knjige). Viroviti�ki list, 12. VI. 1987.
 ï¿½uri�, �.: Polemi�ki o Engelsu, (osvrt na knjigu). Radni�ke novine br. 23, I. VI. 1987.
 Bi�ani�, N:. Kontroverzije oko Engelsa (prikaz knjige). Revija, 11, 1987., Osijek, 893-7.
 
 Bla�ekovi�, S.: Bi�kup, Josip - prilog Biografskom leksikonu li�nosti ro�enih u bjelovarsko-podravskom kraju koje djeluju na razvoj kulture. Bjelovarski zbornik 89, Bjelovar, 1989., 127.
 Lon�ari�, Z.: "Leksikon hrvatskih �umara, (intervju sa J. B.). Hrvatske �ume, br. 44., 20. 11. 1995., s. 11.
 Who�s who in the World 2006, Marquis Who�s who, 23rd Edition, U.S.A., p. 237.
 Hrvatski �umarski �ivotopisi leksikon, knjiga 1-6
 ***: Hrvatski �umarski �ivotopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, �umarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG

thanks to:
H�&H�D&BM